Oftalmologija | Suho oko | Digitalno zdravlje
Što mijenja praksu?
Suho oko više nije problem koji se može promatrati samo kao posljedica starenja ili prolazne iritacije oka. Dugotrajno korištenje računala, pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja postalo je dio svakodnevice, a s njim se mijenjaju i navike treptanja, radno okruženje te opterećenje očne površine.
Najnoviji pristup sindromu suhog oka dodatno naglašava da je riječ o multifaktorijalnoj bolesti u kojoj sudjeluju nestabilnost suznog filma, povećana osmolarnost suza, upala i oštećenje očne površine te promjene u osjetljivosti živaca. Upravo zato liječenje ne bi trebalo biti usmjereno samo na „dodavanje suza“, nego na prepoznavanje uzroka kod svakog pojedinog pacijenta.
Digitalno okruženje pritom postaje važan čimbenik rizika, osobito kod pacijenata koji svakodnevno provode više sati pred ekranom.
Zašto je ova tema važna?
Digitalni uređaji sami po sebi ne „isušuju“ oko na jednostavan način. Problem je složeniji. Tijekom koncentriranog gledanja u ekran ljudi često trepću rjeđe i nepotpunije, zbog čega se suzni film brže razgrađuje i očna površina ostaje dulje izložena zraku.
Posljedice mogu biti osjećaj pijeska u očima, peckanje, crvenilo, zamagljen vid, osjetljivost na svjetlo i paradoksalan osjećaj pojačanog suzenja. Kod nekih pacijenata simptomi se pogoršavaju tijekom radnog dana i smanjuju nakon odmora, dok kod drugih mogu postati kronični.
Pregledni radovi pokazuju povezanost duljeg korištenja digitalnih ekrana s izraženijim simptomima i većim rizikom od suhog oka. Važno je, međutim, naglasiti da vrijeme pred ekranom nije jedini uzrok. Na simptome utječu i dob, spol, kontaktne leće, lijekovi, bolesti očnih kapaka i Meibomovih žlijezda, okolišni uvjeti te prethodno postojeća bolest očne površine.
Što kažu najnoviji dokazi?
Jedna od najvažnijih novosti za kliničku praksu je TFOS DEWS III, treće međunarodno izvješće Tear Film and Ocular Surface Society o suhom oku. Objavljeno je 2025., a kompletni radovi dostupni su u American Journal of Ophthalmology.
DEWS III dodatno mijenja način na koji se bolest promatra. Suho oko definira se kao multifaktorijalna, simptomatska bolest povezana s gubitkom ravnoteže suznog filma i/ili očne površine. U njezinu nastanku mogu sudjelovati nestabilnost suznog filma, hiperosmolarnost, upala, oštećenje očne površine i neurosenzorne promjene.
To znači da dva pacijenta s istim glavnim simptomom (suhe oči) ne moraju imati isti problem niti trebaju dobiti isti pristup liječenju.
Istodobno, istraživanja digitalnog okruženja potvrđuju važnost treptanja. Kod rada na digitalnim uređajima smanjuju se učestalost i potpunost treptaja, što može pridonijeti destabilizaciji suznog filma.
Što se promijenilo?
Nekada:
- pacijent se žali na suhoću oka
- preporuče se umjetne suze
- problem se promatra uglavnom kao nedostatak suza.
Danas:
- procjenjuju se simptomi i očna površina
- traži se uzrok nestabilnosti suznog filma
- procjenjuje se funkcija kapaka i Meibomovih žlijezda
- uzimaju se u obzir lijekovi, kontaktne leće i okolišni čimbenici
- procjenjuju se životne i digitalne navike
- terapija se prilagođava dominantnom mehanizmu bolesti.
Drugim riječima, fokus se pomiče s pitanja „Koje umjetne suze dati?“ na pitanje „Zašto ovaj pacijent ima simptome i što održava njegovu bolest?“
Koliko je važna navika gledanja u ekran?
Kod pacijenata koji svakodnevno rade za računalom ili intenzivno koriste pametni telefon, jednostavne promjene ponašanja mogu biti važan dio pristupa.
Preporučuje se svjesno i potpuno treptanje tijekom rada, redovito udaljavanje pogleda od ekrana te prilagodba radnog prostora. Položaj ekrana, veličina teksta, osvjetljenje, refleksije i strujanje zraka iz klimatizacijskih uređaja također mogu utjecati na simptome.
Važno je pritom izbjeći pretjerano pojednostavljivanje. Primjerice, dostupni dokazi ne podupiru ideju da su naočale koje blokiraju plavo svjetlo učinkovito rješenje za digitalno suho oko. Veći naglasak treba staviti na pravilnu korekciju vida, treptanje, ergonomiju i pauze.
Što to znači za svakodnevnu praksu?
Važna je činjenica da pacijent često neće reći „imam bolest očne površine“. Umjesto toga može navesti da ga oči peku nakon rada, da mu se vid povremeno zamagli, da osjeća pijesak u očima ili da mu smeta klima-uređaj.
Takve simptome ne treba automatski pripisati samo umoru.
Kod učestalih ili izraženih tegoba potrebno je razmišljati o sustavnoj procjeni suhog oka i razlikovanju njegovih mogućih uzroka. DEWS III preporučuje strukturiraniji dijagnostički pristup, uključujući procjenu simptoma i objektivnih pokazatelja nestabilnosti suznog filma i oštećenja očne površine.
Liječenje se također sve više individualizira. Umjetne suze ostaju važan dio terapije, ali kod bolesnika s disfunkcijom Meibomovih žlijezda, upalom ili drugim specifičnim uzrocima mogu biti potrebne dodatne mjere. DEWS III naglašava važnost higijene vjeđa, toplih obloga, liječenja disfunkcije Meibomovih žlijezda, protuupalne terapije kada je indicirana te prilagodbe okolišnih i životnih čimbenika.
Posebno je važna edukacija pacijenta. Kod kroničnog suhog oka terapija često nije kratkoročna intervencija, nego dugoročan plan u kojemu suradljivost pacijenta ima veliku ulogu.
Ključne poruke
- Suho oko je multifaktorijalna bolest, a ne samo posljedica manjka suza.
- Dugotrajno korištenje digitalnih uređaja može pogoršati simptome, osobito zbog promjena u treptanju.
- Vrijeme pred ekranom treba promatrati zajedno s drugim čimbenicima rizika.
- Dijagnostika se sve više temelji na kombinaciji simptoma i objektivne procjene očne površine.
- Umjetne suze ostaju važne, ali nisu jedino rješenje.
- Liječenje treba prilagoditi uzroku i dominantnom mehanizmu bolesti.
- Edukacija o treptanju, pauzama, ergonomiji i okolišnim uvjetima može biti važan dio svakodnevnog upravljanja simptomima.
- Plavo svjetlo nije univerzalno objašnjenje za simptome digitalnog naprezanja oka niti su filteri plavog svjetla dokazano rješenje za suho oko.
Konektiva u jednoj minuti
Što trebate zapamtiti?
✔ Suho oko u digitalnom dobu nije samo pitanje nedostatka suza, potrebno je tražiti uzrok i dominantni mehanizam bolesti.
✔ Dugotrajno gledanje u ekrane povezano je s promjenama treptanja i može pogoršati simptome kod osjetljivih pacijenata.
✔ TFOS DEWS III donosi suvremeniji, individualizirani pristup dijagnostici i liječenju.
✔ Umjetne suze ostaju važan dio terapije, ali liječenje treba prilagoditi nalazu i potrebama pacijenta.
✔ Edukacija o treptanju, pauzama, ergonomiji i okolišnim uvjetima jednostavan je, ali važan dio svakodnevne skrbi.
Izvori:
- Victor L. Perez, Wei Chen, Jennifer P. Craig i sur. TFOS DEWS III: Executive Summary. 2025. American Journal of Ophthalmology. Dostupno na: https://www.ajo.com/article/S0002-9394(25)00514-8/pdf
- Wolffsohn JS, Benítez-Del-Castillo JM, Loya-Garcia D, i sur. TFOS DEWS III: Diagnostic Methodology. 2025. American Journal of Ophthalmology. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40451408/
- Jones L, Craig JP, Markoulli M, i sur. TFOS DEWS III: Management and Therapy. American Journal of Ophthalmology. 2025. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40467022/
- Wolffsohn JS, Lingham G, Downie LE, i sur. 2023. TFOS Lifestyle: Impact of the digital environment on the ocular surface. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37062428/
- Al-Mohtaseb Z, Schachter S i sur. 2021. The Relationship Between Dry Eye Disease and Digital Screen Use. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34531649/
- Talens Estarelles C i sur. 2021. Use of digital displays and ocular surface alterations: A review. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33053438/
Često postavljana pitanja (FAQ) o suhom oku i korištenju digitalnih uređaja
Dugotrajno korištenje računala, pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja može pogoršati simptome suhog oka. Tijekom koncentriranog gledanja u ekran ljudi često trepću rjeđe i nepotpunije, zbog čega se suzni film brže razgrađuje i očna površina dulje ostaje izložena zraku. Ipak, digitalni uređaji nisu jedini uzrok suhog oka – važnu ulogu mogu imati i dob, kontaktne leće, lijekovi, bolesti vjeđa i Meibomovih žlijezda te okolišni uvjeti.
Jedan od razloga je smanjena učestalost i potpunost treptanja tijekom koncentriranog gledanja u ekran. Zbog toga se suzni film može destabilizirati, a površina oka postaje izloženija isušivanju. Na simptome mogu dodatno utjecati klima-uređaji, strujanje zraka, osvjetljenje, refleksije i neodgovarajuća ergonomija radnog prostora.
Važne su jednostavne promjene navika: svjesno i potpuno treptanje, redovite pauze od gledanja u ekran te pravilno podešavanje radnog prostora. Treba obratiti pozornost i na strujanje zraka iz klima-uređaja, refleksije na ekranu i odgovarajuću korekciju vida.
Nema dovoljno dokaza da su naočale koje blokiraju plavo svjetlo učinkovito rješenje za digitalno suho oko. Kod tegoba povezanih s radom pred ekranom veći naglasak treba staviti na pravilnu korekciju vida, redovito treptanje, pauze i ergonomiju radnog prostora.
Umjetne suze važan su dio liječenja suhog oka, ali nisu nužno dovoljne za svakog pacijenta. Suho oko je multifaktorijalna bolest pa je važno utvrditi što uzrokuje ili održava simptome. Kod nekih pacijenata mogu biti potrebne dodatne mjere, primjerice liječenje disfunkcije Meibomovih žlijezda, higijena vjeđa, topli oblozi ili protuupalna terapija kada je indicirana.
Dijagnostika se temelji na kombinaciji simptoma i objektivne procjene očne površine. Procjenjuju se, među ostalim, stabilnost suznog filma, znakovi oštećenja očne površine te moguća disfunkcija vjeđa i Meibomovih žlijezda. U obzir se uzimaju i lijekovi, kontaktne leće, okolišni uvjeti i životne navike.
TFOS DEWS III treće je međunarodno izvješće Tear Film and Ocular Surface Society o suhom oku, objavljeno 2025. godine. Donosi suvremeniji pogled na bolest i naglašava da je suho oko multifaktorijalno stanje koje zahtijeva strukturiranu procjenu simptoma i očne površine te individualizirani pristup liječenju.
